Biciklom iz Donjeg Moštra do Potočara

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Ove godine naš džemat imao je posebnu čast da dvojica naših džematlija biciklima krenu na put prema Potočarima kako bi prisustvovali kolektivnoj dženazi žrtava genocida u Srebrenici i na taj način odali počast nevinim žrtvama.

Putovanje je započelo u Donjem Moštru, odakle su krenuli u ranim jutarnjim satima, a u Semizovcu su se priključili učesnicima tradicionalnog Marša biciklista. Zajedno sa stotinama biciklista nastavili su put prema Potočarima, noseći poruku sjećanja, poštovanja i solidarnosti.

U razgovoru za našu stranicu jedan od učesnika podijelio je svoje utiske:

"Uz Allahovu, dž.š., pomoć, put smo podnijeli mnogo lakše nego što smo očekivali, uprkos njegovoj dužini, zahtjevnosti i visokim temperaturama. Iz Donjeg Moštra krenuli smo u 6:00 sati, a oko 7:00 stigli u Semizovac, gdje smo se priključili Biciklističkom maršu. Tokom puta imali smo organizovane pauze za doručak u Olovu i klanjanje džuma-namaza u Kladnju, što nam je omogućilo da se odmorimo i prikupimo snagu za nastavak puta. U Potočare smo, Allahovom voljom, stigli u akšamskim satima. Poseban utisak na nas ostavili su naši povratnici koji su nas dočekivali ispred svojih domova. Njihovi osmijesi, ponos i zahvalnost ne mogu se opisati riječima."

Na kraju je uputio riječi zahvalnosti:

"Prije svega zahvaljujemo Uzvišenom Allahu, dž.š., koji nam je podario zdravlje, snagu i ustrajnost da uspješno završimo ovaj hairli put. Zahvaljujemo i svima koji su na bilo koji način pomogli i podržali ovaj poduhvat: Gradu Olovu na obezbijeđenom doručku, domaćinima u Kladnju na organizaciji džuma-namaza, izviđačima iz Visokog koji su nas primili u svoj kamp, porodici Ferhatović iz Visokog na tehničkoj podršci, kao i organizatorima Marša biciklista na besprijekornoj organizaciji."

Na kraju je poručio:

"Molimo Uzvišenog Allaha da primi naš trud, da se smiluje svim šehidima Srebrenice i podari im najljepša mjesta u Džennetu, a njihovim porodicama podari sabur, snagu i ustrajnost. Ovo je bio naš skromni način da iskažemo podršku. Međutim, ono što je još važnije jeste da se Srebrenice i naših povratnika ne sjećamo samo 11. jula. Njihova iskušenja traju svakoga dana, zato i naša briga, dova i podrška trebaju biti prisutni tokom cijele godine."

Neka se nikada ne zaboravi Srebrenica. Neka je vječni rahmet svim šehidima i žrtvama genocida i neka nam njihova žrtva bude trajna opomena i amanet.